U današnje vrijeme suočavamo se sa sve većim brojem prometnih nesreća koje završavaju tragično. Prema procjenama prometnih stručnjaka, najveći udio među čimbenicima koji uzrokuju prometne nezgode jest čovjek – vozač. Uzroci mogu biti neiskustvo ili nedostatna vještina, pogrešne odluke i procjene, ponekad i smanjene psihomotorne sposobnosti. Poznato je da je alkohol najčešći uzrok prometnih nesreća, no i neki lijekovi mogu izazvati pojave koje smanjuju sigurnost upravljanja vozilima. I neke bolesti, poput epilepsije, depresije ili alergijskog rinitisa, umanjuju sposobnost upravljanja vozilima ako se ne liječe odgovarajućim lijekovima.

Mnogi ljudi koji moraju uzimati lijekove ujedno i upravljaju vozilima ili strojevima. Važno je da korisnik lijeka bude informiran o mogućim opasnostima kako bi povećao osobnu sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Osim toga, vozač je zakonski uvijek osobno odgovoran u procjenjivanju vlastite sposobnosti upravljanja vozilom, bilo da je vozio zdrav, bolestan ili pod utjecajem lijekova.

Više nema upozoravajućih trokuta

Jednostavno i razumljivo upozorenje nekad je bila oznaka u obliku malog crvenog trokuta (tzv. lijekovi trigonici) na vanjskom pakiranju lijeka. Korisnicima tako označenih lijekova to je bilo upozorenje, odnosno zabrana upravljanja motornim vozilom ili strojem najmanje 12 sati nakon upotrebe lijeka. Druga kategorija lijekova, koji “mogu u određenim uvjetima utjecati na psihofizičke sposobnosti”, bila je označena znakom praznog trokuta.

Budući da reakcija na lijekove nije jednaka kod svih ljudi, nije moguće sigurno utvrditi koji će lijek i kako utjecati na nečije sposobnosti upravljanja vozilom. Zbog toga neke države nemaju upozoravajuće oznake na pakiranju lijeka, nego se vozačima sugerira da detaljno prouče upute u kutijama lijekova, da se upoznaju s mogućim nuspojavama te da se savjetuju sa svojim liječnikom ili ljekarnikom. U nekim se zemljama pak koriste oznake na vanjskom pakiranju lijeka u obliku upozoravajućeg teksta ili znaka trokuta.

Kakva je situacija u nas?

Broj registriranih lijekova u Hrvatskoj jako se povećao, imamo nove zakone i pravilnike (i o lijekovima i o sigurnosti u prometu), no više ne postoji pojam lijekova trigonika niti obaveza posebnog označavanja lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti. Tako se na tržištu mogu naći istovrsni lijekovi različitih proizvođača od kojih neki imaju, a neki nemaju oznaku trokuta na kutiji.

Čitamo li upute o lijeku

Lijekovi koji utječu na psihofizičke sposobnosti mogu modificirati ponašanje, primjerice mogu uzrokovati sedaciju, pospanost, gubitak psihomotoričke koordinacije, poremećaj pažnje, vrtoglavicu, slabost mišića… U tekstu upute u pakiranju lijeka detaljna su upozorenja za korisnike, no pitanje je koliko pacijenti to čitaju. Informacije o uzimanju lijekova pacijenti dobivaju od svojih liječnika i ljekarnika pa bi, pogotovo u situaciji neujednačenog označavanja, bila njihova dužnost upozoriti ih na potencijalno opasne lijekove. Djelovanje lijeka ovisi o osobinama pojedinca (dob, tjelesna masa, spol), osobinama lijeka (doza, oblik, vrijeme uzimanja, kombiniranje s drugim lijekovima, dodacima prehrani, hranom ili alkoholom) i nuspojavama koje izaziva. Iako reakcija na lijekove nije jednaka kod svih ljudi, velik je broj lijekova koji mogu utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a prema nekim istraživanjima gotovo svaka četvrta automobilska nesreća je posredno ili neposredno povezana s uzimanjem lijekova.

Pospanost i smanjen vid

Neki lijekovi mogu djelovati na smanjenje vida (primjerice, lokalni anestetici u stomatološkim zahvatima – lidokain) ili sluha (neki antibiotici, primjerice kinolonski antibiotici ili metronidazol). Lijekovi protiv alergije kao nuspojavu imaju pospanost, no antihistaminici novije generacije tu nuspojavu imaju jedva izraženu. Opasnost za vozače koji uzimaju lijekove za liječenje dijabetesa mogući je nagli pad šećera u krvi (hipoglikemija) koji dovodi do smanjenja koncentracije, drhtanja, panike i jakog lupanja srca. Oprez je potreban i kod vozača koji pate od povišenog krvnog tlaka i tek su počeli terapiju, jer može doći do naglog pada krvnog tlaka, odnosno do pojave vrtoglavice, omaglice i napada panike. Kapi ili masti za liječenje očnih bolesti nije dobro upotrebljavati prije upravljanja vozilom, jer su nekoliko sati nakon primjene moguće teškoće s vidom.

Oprez i s bezreceptnim lijekovima

I neki lijekovi koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji, bez recepta, mogu uzrokovati nuspojave koje utječu na vozačku sposobnost. To su preparati za ublažavanje glavobolje, prehlade i gripe. Često sadrže tvari stimulativnog učinka poput kofeina, pseudoefedrina i fenilefrina koji mogu izazvati lažni osjećaj budnosti i vrtoglavicu. Treba biti vrlo oprezan i s različitim dodacima prehrani ako se nabavljaju izvan ljekarni ili naručuju putem interneta. Iako neki sadrže tvari koje mogu utjecati na sposobnost vožnje, na njihovim pakiranjima nema upozorenja vezanih uz sigurnost u prometu. Najbolje je, kao i pri kupnji bezreceptnih lijekova, savjetovati se u ljekarni o utjecaju kupljenog preparata na sposobnost vožnje. Preporuka svim sudionicima u prometu jest da se s liječnikom ili ljekarnikom posavjetuju o svakom novom lijeku koji koriste, da ni u kojem slučaju uz lijekove ne uzimaju alkohol te da ne voze ako moraju uzimati lijek koji značajno utječe na psihofizičke sposobnosti.

Fotografije: Shutterstock