Potkraj zime nismo baš u formi: osjećamo se iscrpljeno, umorno, drijema nam se, često nas boli glava, smanjena nam je radna sposobnost. Čak i kad se dovoljno naspavamo. Proljetni umor? Da, zbog jednolične zimske prehrane organizam nije dobivao dovoljno vitamina C, zbog čega je smanjena iskoristivost kisika u stanicama i tkivima. Da, zapravo je riječ je o anemiji. Žene su joj sklonije nego muškarci, i to u dobi od 16 do 44 godine, jer redovito gube krv mjesečnicom, ali i zbog nepravilne prehrane i modernih dijeta. Anemija je i jedna od najčešćih komplikacija u trudnoći i uzrokuje jak umor.
Anemične osobe su blijede, u većini slučajeva imaju gladak i crven jezik te promjene na noktima, koji su lomljivi i udubljeni. Može se javiti i osjećaj gušenja, pečenje jezika pa čak i anoreksija.
Gdje gubimo željezo
Mnogo je uzroka anemije, ali najčešći je nedostatak željeza u krvi koje je nužno za stvaranje hemoglobina. Iako su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca potrebni i drugi sastojci – vitamin B12 i C te folna kiselina – željezo je ipak najvažnije. Tijelo samo ne stvara željezo nego ga izvlači iz zaliha. Crvena krvna zrnca umiru nakon bribližno 120 dana života, a željezo iz njih vraća se u koštanu srž, odakle se ponovno crpi i koristi za proizvodnju novih crvenih krvnih zrnaca. Nema li u tijelu dovoljno željeza, zalihe se pretjerano iscrpe, ne proizvodi se dovoljno crvenih krvnih zrnaca pa se javlja anemija.
Kod žena najčešći uzrok gubitka željeza su mjesečnice. Dugotrajna krvarenja iz nosa, krvarenje iz hemoroida ili čira na želucu također izazivaju anemiju. Tu su i drugi rizici: gubitak krvi u nesreći, pri porodu ili operaciji, bolesti tankog crijeva (kolike ili Chronova bolest) mogu ograničiti sposobnost tijela da upije potrebno željezo te tako izazvati anemiju.
Istraživanja pokazuju da odrasla žena u prosjeku dobiva dnevno 10,5 mg željeza iz hrane, što je znatno ispod njezinih dnevnih potreba od 14,8 mg. Oko 90 posto žena dobro funkcionira sa 14,8 mg, ali onih preostalih 10 posto možda treba više, pogotovo tijekom pojačanih mjesečnica.
Recept na tanjuru
Ako je vaša anemija rezultat loše prehrane, morate jesti više hrane bogate željezom. Glavni prirodni izvori željeza u hrani su: alge spirulina i chlorella, slijede timijan, jetra, govedina i goveđa jetra, pšenične klice, sezam, grah, leća, tamnozeleno lisnato povrće, suho voće (na primjer suhe šljive), neki orašasti plodovi, soja i proso. Jedemo li uz to i voće, odnosno hranu koja sadrži vitamin C, koji pospješuje njegovu apsorpciju, tijelo će optimalno iskoristiti sve dobre tvari koje smo konzumirali.
Morate znati da se tzv. ham-željezo iz mesa i ribe 4-5 puta bolje iskorištava u organizmu od željeza iz drugih namirnica. U šali bismo, dakle, rekli: “Da je Popaj znao što mu snagu daje, ne bi se šopao špinatom, nego biftecima!”
Ali zato kavu, čaj, kakao, kolu i druge napitke koji sadrže kofein, teobromin i tanin treba piti 1-2 sata prije ili poslije obroka jer otežavaju apsorpciju željeza.
Tek ako niste u mogućnosti osigurati dovoljne količine biološki punovrijednih namirnica, posegnite za preparatima željeza. One za oralnu primjenu treba uzimati prije obroka kako bi se osigurala neometana apsorpcija. A nakon uspostavljanja normalnih vrijednosti hemoglobina, uzimajte ih još 1-3 mjeseca kako bi se rezerve željeza u organizmu popunile.
Iščitajte iz nalaza
Sumnjate li da ste anemični, obratite se liječniku kako biste obavili analizu krvi. Nalazi će pokazati broj i kvalitetu različitih krvnih zrnaca. Ako rezultati pokažu da nemate dovoljno željeza u krvi, napravit ćete novi test koji će pokazati količinu feritina u krvi. Slabokrvne osobe imaju snižene vrijednosti hemoglobina, crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) uz snižene vrijednosti MCV, MCHC i željeza u serumu. Vrijednosti kapaciteta vezivanja željeza u serumu i ukupnog transferina (UIBC, TIBC) povećane su. Koncentracija feritina u serumu je snižena, a to je u direktnoj povezanosti s razinom rezervi željeza u tkivima.
Fotografije: Shutterstock
