Mediteranska kuhinja umjesto dijete

Povrće, riba, voće, maslinovo ulje, cjelovite žitarice, crno vino, orašasti plodovi… Mediteranska je prehrana zapravo savršeno koncipirana i izbalansirana delikatesna dijeta koja, postane li naš stil života, pruža brojne dobrobiti za zdravlje.

Ne uskraćuje organizmu niti jedan važan sastojak, a zahvaljujući manjem broju kalorija može biti učinkovitija za gubljenje tjelesne težine nego dijeta sa smanjenim unosom masnoća. Sve je više znanstvenih dokaza da mediteranska prehrana i redovita tjelesna aktivnost omogućuju ljudima kontrolu tjelesne težine, niži krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, smanjuju rizik od pojave dijabetesa, srčanih bolesti i Alzheimerove bolesti te općenito štite od kroničnih bolesti.

Tekuće zlato

Namirnice obilno zastupljene u mediteranskoj prehrani, osobito riba i maslinovo ulje, bogate su jednostruko nezasićenim masnoćama koje imaju snažno protuupalno djelovanje, a bolestima se suprotstavljaju na razini stanice. Maslinovo ulje nazivaju i tekućim zlatom, što je posve opravdano s obzirom na to da njegova svakodnevna uporaba donosi tijelu mnoge blagodati. Jedna od najvažnijih je smanjenje nakupina masnoća na krvnim žilama, što je učinak polifenola kojima maslinovo ulje obiluje. Ima i snažan antibakterijski učinak te zaštitni učinak kod dijabetesa. Skvalen iz maslinova ulja snažno antioksidativno djeluje te sudjeluje u balansiranju masnoća u organizmu.

I riba je supernamirnica u punom smislu te riječi – obiluje omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, vitaminom D, željezom i drugim mineralima. Na jelovniku bi se trebala naći barem tri puta tjedno.

Svježe i lokalno

Najbolje je kod mediteranske prehrane to što ne postoji strogo propisan oblik dijete, nego se valja pridržavati jednostavnog prehrambenog modela: obilje namirnica biljnog porijekla (oko 0,5 kg dnevno), ograničena količina životinjskih proteina i vrlo malo zasićenih masnoća. Namirnice su minimalno procesirane, svježe i, po mogućnosti, lokalne. Tipični obroci uključuju mnogo povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, maslinova ulja, cjelovitih žitarica, manje količine ribe, mesa peradi, jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masnoća i još manje količine crvenog mesa. Čaša vina gotovo uvijek ide uz ručak i večeru.

Na žalost, u Hrvatskoj trošimo male količine maslinova ulja, oko 2 litre po glavi stanovnika godišnje. Potrošnja u mediteranskim zemljama je pet do deset puta veća.

Jednako je važan i gastronomski užitak koji pruža mediteranska kuhinja – profinjeni okusi ribe i plodova mora, bogatstvo povrća, maslinovo ulje i začini koji oplemenjuju i zaokružuju svaki obrok.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like