Vožnja bicikla za dobru formu i zdravo srce

Vožnja sobnog bicikla, bavljenje sportskim biciklizmom, ali i obična svakodnevna vožnja gradom ili odlasci na izlete biciklom pravi su eliksir za zdravlje osoba svih životnih dobi. U dobrobitima vožnje biciklom mogu uživati čak i srčani bolesnici, kao i osobe koje imaju problema sa zglobovima.

Štoviše, vožnja bicikla je za osobe koje pate od ortopedskih zdravstvenih tegoba puno bolji izbor od, primjerice, trčanja. U svakom slučaju, fizička aktivnost na dva kotača odličan je trening i idealan način za održavanje srca i krvnih žila u dobroj formi, uz to smanjujući na minimum stres i opterećenje zglobova i tetiva. No, to nije sve: zahvaljujući mogućnosti mijenjanja brzina, odnosno otpora pedala, naprezanje pri vožnji može se savršeno prilagoditi dobi vozača i, što je najvažnije, stanju njegovih zglobova, mišića i tetiva.

Pravilan položaj je ključan

Do razvoja ortopedskih problema može doći i ako je sjedalo postavljeno previsoko u odnosu na pedale: koljeno tada prelazi preko okomite linije koja u idealnom položaju prati polugu pedale te se tako smanjuje učinkovitost pedaliranja, a istodobno se povećava opterećenje na zglobove. To je inače, i u slučaju prenisko i previsoko postavljenog sjedala, izvor mogućih upala i bolova u koljenu.

Važan je i položaj stopala na papučici pedale jer se rizik za razvoj tendinitisa Ahilove tetive povećava ako su stopala na pedalama previše pomaknuta prema naprijed. To je položaj u kojem je skočni zglob u neprirodno ukočenom položaju i prenosi znatno veći dio težine tijela na Ahilovu tetivu. S druge strane, ako je stopalo pomaknuto previše unatrag na pedali, pa se pedala zapravo okreće vrhovima nožnih prstiju, preveliko opterećenje trpi prednji goljenični mišić.

Pravilan položaj stopala je takav da na pedali počiva dio između prstiju i luka stopala. Okretanje pedale tim dijelom stopala omogućava veću učinkovitost i izdržljivost pri vožnji jer je taj dio najširi i najmekši te pri udarima apsorbira najveći dio udaraca štiteći time naše zglobove.

Usponi samo za one sa zdravim srcem

Ne treba zanemariti ni opterećenje koje trpe gornji udovi, naročito pri usponu i kod osoba koje voze brdske bicikle po strmim i neravnim planinskim puteljcima. Pri vožnji u takvim uvjetima, kako su pokazala mjerenja, stisak i hvat ruku su znatno snažniji nego kod osoba koje treniraju košarku ili odbojku. Pritisak ruku na upravljač pri vožnji po ravnom je zanemariv, no jako se povećava na strmim usponima, čak do te mjere da na najstrmijim usponima dolazi do toga da vučna sila na rukama premašuje težinu tijela biciklista (dolazi do situacije i opterećenja ruku kao kad se otprilike radi zgib na šipci).

O tome trebaju razmišljati naročito biciklisti koji pate od povišenog krvnog tlaka ili srčanih bolesti. Naime, kontrakcija mišića gornjih udova, za razliku od kontrakcija u donjim udovima, dovodi do značajnog povećanja sistoličkog krvnog tlaka (donja vrijednost), što izlaže velikom i opasnom stresu cijeli srčani i krvožilni sustav. Stoga bi se osobe koje pate od povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti trebale ograničiti samo na vožnju po ravnom ili, eventualno, po blagim usponima.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like