Kako da i vi osvojite planinske vrhunce?

Planinarenje je iznimno atraktivna aktivnost na otvorenom koja privlači velik broj ljudi. Koje su koristi od njega, osim ugodno provedenog dana na čistom zraku? Višestruke. Doživljaj planine, tišina prirode, sve su to idealne okolnosti za eliminaciju stresa. Dakako, treba planinariti u skladu s mogućnostima. Nije preporučljivo upuštati se u velike uspone ako imate slabu kondiciju i ako su vam pluća nenavikla na oštar i razrijeđen planinski zrak. Ako niste vrlo snažni i izdržljivi na brda se ide polako i postupno, od lakših staza prema težima.

Psihička i fizička pripremljenost

Pored toga što pozitivno djeluje na tjelesno zdravlje, planinarenje podiže raspoloženje i proizvodi iznimno kvalitetne psihološke učinke. Planinarenjem ili njegovom podvarijantom koja se može jednostavno nazvati hodanjem po brdima, troše se kalorije, dotjerava se linija, pluća se pune kisikom, popravlja se krvna slika, regulira se rad srca i drugih organa. S planine u grad ljudi se vraćaju preporođeni.

No, golema je razlika između rekreativnog planinarenja po šumskim puteljcima i visokogorskog planinarenja. Prvo ne traži mnogo više od volje za dinamičnim boravkom na svježem zraku, drugo podrazumijeva odgovornost, sigurnost i motivaciju za svladavanje vrhova. Visokogorsko planinarenje ispunjeno je rizicima, zahtijeva psihičku i fizičku pripremljenost jer planina je moćna, prijeteća i poručuje ti da svoje ljepote ne prodaje jeftino.

Provalija s obje strane

Planinarenje po visokom gorju znači penjanje označenim ili neoznačenim vrletima, preko ferata, odnosno klinčanih staza s učvršćenim sajlama, klinovima, ponekad i ljestvama, koje pomažu planinarima da lakše prođu vrtoglave dijelove planine, a često uključuje i detalje alpinizma. Provalija je često s obje strane. U takvim situacijama strah od visine može čovjeka obuzeti do te mjere da se ukoči. Kako ga se riješiti? Samokontrolom i smirenim reagiranjem. I strah može biti pozitivan, jer nas sprečava da nepotrebno ulazimo u situacije koje su iznad naših mogućnosti.

Uvodnu etapu pri kretanju na visokogorske ture obično čine dugi prilazi, a ozbiljnost penjanja počinje doticajem s prvom stijenom. Ako se želi savladati uspon presudna je koncentracija. Želite li uspon završiti u oblacima, a ne u provaliji, važno je gledati gdje se staje.

Sve vrste penjanja

Razlika postoji i između visokogorstva i alpinizma te slobodnog penjanja. Ciljevi alpinizma su sportski, estetski, kontemplacijski, ali i duhovni dosezi. Alpinizam je aktivnost koja uključuje kretanje po neoznačenim i nepristupačnim planinama i stijenama uz pomoć tehničke opreme poput užadi za alpinizam, pojasa, cepina, dereza, karabinera, pomoćnih spravica za svladavanje teških uspona u stijenama, ledu i snijegu.

Sportsko penjanje potpuno je samostalna aktivnost, može se odvijati u dvorani ili na otvorenom. Za razliku od alpinizma sportsko penjanje je svladavanje što težih detalja stijene “slobodnom tehnikom” bez obzira na visinu uspona. Sportsko penjanje prakticira se na sportsko-penjačkim smjerovima, s unaprijed postavljenim međuosiguranjima, čime sportsko penjanje postaje daleko sigurnije u odnosu na klasične alpinističke smjerove.

Izletničke šetnje odgovaraju svima

Izletnički u planine može odlaziti svatko, bez obzira na godine i kondiciju, jer rekreativno planinarenje lišeno je velikih napora i priprema – svatko može za početak navući tenisice i krenuti u osvajanje okolnih brda, na kojima će, za promjenu, udahnuti dozu svježeg zraka. Oporavit će i dušu, uživajući u ugodnim krajolicima i prirodnim ljepotama na šumovitim pješačkim stazama. Atraktivna je to rekreacija i zdrava.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like