Konzumiranje brze hrane, iz koje dobivamo uglavnom prazne kalorije, dovodi naš organizam u disbalans, te nam još više umanjuje osjećaj vitalnosti i energije, upozorava magistra Mirna Matas iz Farmacije u Jurišićevoj 3, Zagreb, iako nam se na prvu čini kao da smo se dobro najeli, odnosno opskrbili energijom. No, tajna zdrave prehrane je raznolikost i umjerenost iako nam sveprisutni brzi životni tempo ponekad ne ostavlja drugi izbor nego da posegnemo za najjednostavnijim rješenjem.

Birajte zdravo i pametno

Temelj naše prehrane trebale bi biti zdrave namirnice radi očuvanja zdravlja i tjelesnih funkcija, no ponekad ulaskom u začarani krug ili pak samo kaskanjem u zdravoj prehrani, osjetimo potrebu za sintetskim dodacima, preko kojih će organizam dobiti ono potrebno za očuvanje vitalnosti i zdravlja.

Što nam čini stresni i užurbani način života?

Lifestyle, kojim manje više svi živimo, mijenja način na koji tijelo upija i koristi hranjive tvari, kao i našu potrebu za njima. Ono što jedemo može olakšati ili još više pogoršati simptome stresa te pomoći ili odmoći tijelu u odgovoru na njega. Kada je organizam pod stalnim stresom, potreba za proteinima se povećava. Riba, piletina, nemasno meso, soja, jaja i mlijeko trebali bi biti dio našeg jelovnika, kao i mnoštvo obojenog voća i povrća.  Vitamini A, C, E, beta karoten, selen i cink važni su za održavanje zdravog imunološkog sustava, koji će organizmu pomoći pobijediti simptome stresa, a vitamini B kompleksa povećati će otpornost živčanog sustava na stres. Sve navedeno bilo bi najidealnije dobiti svakodnevno preko kvalitetnih bogatih obroka, no ponekad to zaista nije moguće. U takvim slučajevima potrebno se posavjetovati s ljekarnikom ili drugom stručnom osobom koja će preporučiti kvalitetne suplemente koji odgovaraju potrebama.

Posezanje za bilo kakvim sintetskim dodacima prehrani ne smije prijeći u naviku! Nikako se ne bismo na njih dugo trebali oslanjati, ako se ne radi o određenim nedostacima koje ne možemo dovoljno nadoknaditi iz hrane.

Optimalna i najbrža formula vitamina i minerala

Kako bi u trenutku mentalne i tjelesne preopterećenosti organizam brzo savladao opterećenje,  potrebna je optimalna i najbrža formula određenih vitamina i minerala. Upravo to možemo dobiti iz određenih liofiliziranih prašaka bogatih vitaminima i mineralima.

Magnezij

Bilo da ste aktivni sportaš, obavljate teže fizičke poslove, osoba izložena povećanom psihičkom stresu na radnom mjestu ili student preopterećen ispitnim rokovima, magnezij je mineral koji biste svakako trebali imati u torbi. Najpraktičniji je u obliku liofiliziranog praška koji će se kroz bukalnu sluznicu trenutno apsorbirati u krv i ispuniti potrebe organizma.

Ovaj mineral:

– pridonosi ravnoteži elektrolita
– omogućava normalno prenošenje impulsa među živčanim vlaknima
– potreban je za formiranje kosti, proteina i masnih kiselina
– neophodan u replikaciji stanica
– bitan je za funkciju srčanog mišića
– pomaže u održanju ravnoteže vode u tijelu i normalizaciji tlaka
– prirodni je regulator probave
– ima antioksidativno djelovanje
– relaksira mišiće, sudjeluje u stvaranju ATP-a, nosioca tjelesne energije.

Preporuka: RDA magnezija za žene je 280-400 mg, a za muškarce od 350-400 mg/dan iako  njegove potrebe rastu proporcionalno s povećanjem napora pod kojim se organizam trenutno nalazi.

Uz magnezij, brzo otklanjanje umora postići ćemo i vitaminima B kompleksa

Tiamin (B1)

Vitamin B1, zvan još tiamin ili aneurin, topiv je u vodi i ima vrlo bitnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata te je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Pomanjkanje ovog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.

Vitamin B1 je otkriven 1911. godine kada je Funk u ljusci riže tražio aktivni faktor kojim se ista bolest može izliječiti. Njegov je unos u izravnoj vezi s unosom ugljikohidrata jer njegova aktivna forma tiamin pirofosfat djeluje kako koenzim u dekarboksilaciji alfa-ketokiselina. Nalazi se u aksonima živaca pa ima ulogu u neuromuskularnom prijenosu.

Najveći izvori B1 vitamina su:

– neoguljena zrna žitarica
– kvasac
– mlijeko
– voće
– povrće
– orah i slične sjemenke

Kako prepoznati manjak vitamina B1?

Očituje se u poremećajima u neuromuskularnom prijenosu, slabosti mišića te padom mentalne i fizičke sposobnosti. Prosječne dnevne potrebe su od 0.9-1.5 mg, no one se u stanju opterećenja organizma također znatno povećavaju.

Dodatnim dozama vitamina B1 omogućit ćemo si bolju koncentraciju i bolje iskorištavanje mentalnih sposobnosti, te biti staloženiji i energičniji.

Riboflavin ( B2 vitamin)

Riboflavin je vitamin B kompleksa uključen u metaboličke procese cijeloga tijela i neophodan kao faktor rasta odnosno disanja stanica. Aktivni je sastojak dva koenzima: FMN-flavin-mononukleotida i FAD-flavin-adenin-dinukleotida.

Najveći izvori B2 vitamina su:

– riba
– jaja
– mlijeko
– sir
– kvasac
– zeleno povrće
– neoljuštene žitarice

Kako prepoznati manjak vitamina B2?

Njegov nedovoljan unos može dovesti do problema s vezivnim tkivom, noktima i vidom, a potrebno ga je unositi u minimalnim dozama od 1.2-1.3mg za žene, te 1.4-1.7 mg za muške odrasle osobe.

Niacin (B3)

Vitamin B3 u organizmu se nalazi u dva oblika, kao nikotinska kiselina (niacin, vitamin B3) i kao amid te kiseline-nikotinamid (niacinamid, vitamin PP).

Najveći izvori B3 vitamina su:

– meso,
– mlijeko
– riba
– krumpir
– zeleno lisnato povrće
– kvasac

Nikotinska kiselina i nikotinamid funkcioniraju u organizmu nakon prevođenja u NAD (nikotidamid-adenin-dinukleotid) ili NADP (nikotinamid-dinukleotid-fosfat), koji predstavljaju koenzime uključene u stanično disanje, stvaranje ATP-a itd. Služe kao akceptori vodika u reakcijama dehidrogenacije.

Kako prepoznati manjak vitamina B2?

Nedostatak nikotinske kiseline dovodi do bolesti poznate pod nazivom pelagra, koja se manifestira svrbeži i ljuštenjem kože, dijarejom te demencijom.

Preporučene dnevne doze nisu strogo definirane i kreću se u rasponu od 15-20mg.

Pantotenska kiselina (B5)

Vitamin B5 ili pantotenska kiselina tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u vodi. Pri normalnoj, zdravoj ishrani uglavnom nije poznat manjak ovog vitamina radi njegove široke rasprostranjenosti u prirodi. Upravo od tuda dolazi i njezin naziv, riječ panthos=svugdje prisutna.

Najveći izvori B5 vitamina su:

– voće
– povrće
– mahunarke
– jaja

Unosom u tijelo pantotenska kiselina ulazi u sastav koenzima A te se lako može naći u svim organima. Bitna je za održavanje pravilnog funkcioniranja neuromuskularnog sustava, te ju je važno dovoljno unositi u organizam, posebno kod povećanog napora i iscrpljenosti.
Preporuka je unositi ju u dozi od 4-7mg za odrasle i 3-4mg za adolescente.

Piridoksin (B6)

Vitamin B6 odnosno piridoksin jedan je od vitamina koji omogućuje tijelu pretvoriti hranu u energiju. Nužan je za zdravu kosu, kožu, oči, jetru i normalnu funkciju živčanog sustava. Pomaže organizmu sintetizirati određene neurotransmitere, te zajedno sa vitaminima B12 i B9 kontrolira razinu homocisteina.

Najveći izvori B5 vitamina su:

– meso
– riba
– sir
– mrkva
– smeđa riža
– cjelovite žitarice i sjemenke

Preporuka dnevne doze, koje variraju u ovisnosti o potrebama organizma, su uglavnom od 1.5-2.5 mg dnevno.

Kako prepoznati manjak vitamina B6?

Deficit se očituje kao slabost mišića, nervoza, iritabilnost, depresija, slaba koncentracija i gubitak kratkoročnog pamćenja. U slučaju povećanih potreba moramo ga dodatno unositi u organizam.

Cijanokobalamin (B12)

Vitamin B12 ili cijanokobalamin esencijalan je za sintezu stanične DNA i pridonosi brojnim funkcijama raznih tkiva. Ljudsko tijelo ga ne može sintetizirati, već se dobiva iz prehrane namirnicama životinjskog podrijetla.

Kako prepoznati manjak vitamina B12?

Simptomi manjka ovog vitamina nespecifični su i uključuju umor, gubitak apetita, vrtoglavicu, probleme s probavom, blagu depresiju, slabost i trnce u rukama i nogama te poremećaje pamćenja. Dnevne potrebe vitamina B12 su oko 1.3 mikrograma.

Osim navedenih vitamina B skupine te magnezija, brzu energiju možemo dobiti iz još mnoštva elemenata prisutnih u kombiniranim pripravcima, koji će nam trenutno, brzom apsorpcijom kroz bukalnu sluznicu, pojačati energiju i prdonijeti smanjenju umora i iscrpljenosti.

Fotografije: Shutterstock