Što je opasnije za zdravlje – sol ili šećer?

Mozgu je potreban šećer za energiju, a mišićima je, na primjer, potrebna sol za kontrakcije, tako da je sasvim jasno da su nam i sol i šećer potrebni. Ali, mogu izazvati i niz zdravstvenih problema ako se unose u većim količinama.

A koje od to dvoje je opasnije – sol ili šećer? Krenimo redom…

Šećer

Prirodan šećer, poput onog koji se nalazi u voću, uglavnom nije opasan za zdravlje, ali je problem u rafiniranom i dodanom šećeru.

Mlijeko i prirodni voćni sokovi, na primjer, sadrže prirodne šećere i kalorije, ali imaju i nutrijente, vitamine, minerale, proteine (mlijeko) i polifenole (sok).

Zaslađeni napici poput gaziranih sokova, s druge strane, imaju šećer i kalorije, a nemaju nutrivitnih sastojaka. Isto vrijedi i za većinu grickalica koje ne osiguravaju vlakna, proteine, vitamine, minerale… Nimalo iznenađujuće, pretjerana konzumacija ovakvih proizvoda može voditi do pretilosti i manjka nutrijenata.

Svi šećeri, bez obzira na to kako ih nazivaju – bijeli šećer, fruktozni sirup, smeđi šećer – imaju slične efekte na tijelo, podižu nivo šećera u krvi potičući proizvodnju inzulina. Tijelo oslobađa inzulin kako bi izbacilo šećer iz krvi i stanica i iskoristilo ga kao energiju.

Možda vam to djeluje prilično beznačajno, ali kada se unosi previše šećera, povećana proizvodnja inzulina može dovesti do inzulinske rezistencije, tjerajući tijelo da proizvodi više inzulina, koji se onda taloži kao masti. Vremenom, inzulinska rezistencija i višak kilograma do kojeg dolazi zbog viška šećera, mogu dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, čime se povećava rizik od glaukoma, a to je i vodeći uzrok otkazivanja rada bubrega, kao i faktor rizika za infarkt.

Osim toga, konzumacija šećera u velikim količinama, posebno rafiniranog, može dovesti do promjena u tijelu i metabolizmu, kao i do upala, što može biti uvod u razne kronične bolesti.

Sol

Ljudskom tijelu je potrebna sol da regulira tekućine i prenosi električne impulse između stanica. O tome kako šećer utječe na tijelo, već se ponešto i zna, ali o utjecaju soli se više raspravlja.

Kod većine ljudi, umjeren unos soli se lako obrađuje u tijelu, štoviše, tijelo to samo traži, ali višak soli može dovesti do dugoročnih zdravstvenih komplikacija.

Uopćeno govoreći, ne preporučuje se da se dnevno unosi više od oko pet grama soli, što je otprilike jedna žličica. Međutim, najveći broj ljudi unosi više od toga.

Već godinama se vjeruje da višak soli ima veze sa zadržavanjem tekućine u tijelu, ali i u povećanju pritiska u krvnim žilama, što dovodi do povišenog krvnog tlaka. Nekontroliran krvni tlak može dovesti do većih zdravstvenih problema, poput infarkta, ali i do problema s vidom ili bubrezima.

Za prosječnu, zdravu osobu, umjeren unos soli nije štetan, neki su ljudi ipak osjetljiviji na sol – oni stariji od 50 godina i oni koji već imaju povišen krvni tlak.

Također, problem je da najviše soli unosimo iz obrađenih namirnica, koje sadrže i više masti i više kalorija, a nude manje nutrijenata od svježih namirnica spremljenih kod kuće. To može dovesti do viška kilograma, pored problema s povišenim krvnim tlakom.

Što je lošije?

Pa, nijedno nije samo po sebi opasno, ako se unosi u umjerenim količinima, ali ako se sve uzme u obzir, može se reći da šećer ima veći negativni efekt na opće zdravlje, zaključuju znanstvenici. Sol je neophodna da bi tijelo normalno funkcioniralo. Šećer nije.

Da ne biste pretjerali u unosu šećera i soli, fokusirajte se na unos hranljivih izvora ugljikohidrata, poput integralnih žitarica, mliječnih proizvoda i voća, a klonite se namirnica koje sadrže rafinirani šećer i obrađene sastojke.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like