Najčešće smetnje oka i kako ih riješiti

Zahvaljujući napretku medicine i novim tehnologijama – od jednokratnih i ultratankih leća do leserskog skidanja dioptrije – nikada nije bilo lakše nego danas imati dobar vid, i to bez potrebe da stalno razmišljamo o tome gdje su nam naočale ili da u oči guramo neugodne debele leće. No, iako je, naravno, poželjno imati što bolji vid, važno je i da nam oči ne zadaju druge neugodne probleme, poput peckanja, svrbeža, crvenila, alergija… Stoga smo od stručnjaka potražili odgovore i savjete što, kada i kako trebamo poduzeti da bi nam oči još dugo bile zdrave.

Konjunktivitis

Konjunktivitis je izraženo crvenilo oka, odnosno upala ili infekcija konjunktive, tankog sloja tkiva unutar očnog kapka. Najčešći uzrok je virus, obično adenovirus, odnosno isti tip virusa koji uzrokuje i infekcije dišnih puteva. Postoji i bakterijski konjunktivitis koji uzrokuju stafilokoki, bakterije koje se mogu nalaziti u zagađenoj šminki za oči ili na neopranim rukama kojima dodirujemo i trljamo oči. Kad dođe do infekcije, oko (ili oba oka) postane tamnocrveno i otekne, a uz to se javljaju suzenje i bol. Konjunktivitis virusnog porijekla dovodi do lučenja vodenastog sekreta, dok onaj bakterijskog porijekla uzrokuje nastanak gustog, žućkasto-zelenog sekreta.

  • Što učiniti? Odmah se javite oftalmologu jer takvi simptomi, s jakim sekretom, upućuju i na upalu rožnice. Ako je infekcija virusna, oko će se oporaviti i vratiti u normalno stanje za tjedan ili dva, no liječnik vam može propisati steroidne kapi za oči koje će ublažiti bol ako je ona jaka. Bakterijska infekcija obično prolazi uz uzimanje antibiotskih kapi za oči.
Alergijski konjunktivitis

Ako imate sezonske alergije, vjerojatno se svakog proljeća borite s crvenilom i pečenjem očiju, što je reakcija na pelud. No, isti se simptomi mogu javiti i ako ste alergični na dlaku kućnih ljubimaca ili na grinje. Naime, kad alergen dođe u kontakt s očima, potiče mastocite (stanice u krvi koje su dio obrambenog sustava) na lučenje histamina i drugih tvari, što dovodi do oticanja, crvenila i suzenja očiju praćenog svrbežom ili pečenjem te ponekad i drugim simptomima alergije kao što je kihanje.

  • Što učiniti? Oftalmolog ili alergolog može propisati kapi za oči na bazi antihistaminika te, ako je potrebno, oralne antihistaminske lijekove. Izbjegavajte sami kupovati bezreceptne kapi za oči protiv crvenila, jer one djeluju na principu stezanja krvnih žila u oku i mogu izazvati povratni učinak, odnosno nakon što se prestane s kapanjem, krvne žile se ponovo počinju širiti.
Sindrom suhog oka

Stanje koje se naziva sindromom suhog oka javlja se kad se u oku prirodno ne stvara dovoljno suza da bi optimalno podmazale oči. To je dosta uobičajena pojava kod žena u 30-im i ranim 40-im godinama, vjerojatno zbog hormonalnih promjena kao što su smanjeno lučenje estrogena i testosterona koje karakterizira perimenopauzu. No, i neki lijekovi poput antidepresiva, antihistaminika i dekongestiva također mogu isušiti oči, baš kao i hladan zrak. Posljedica je osjećaj svrbeža i pijeska u očima, a mogu se javiti i crvenilo te zamagljen vid.

  • Što učiniti? Blagi simptomi suhog oka obično se mogu učinkovito liječiti umjetnim suzama koje ne sadrže konzervanse i mogu se kupiti u ljekarnama bez recepta. Ako to ne da rezultate, trebali biste otići oftalmologu koji će vam propisati neke druge kapi koje se izdaju samo na liječnički recept. Nosite li leće, ne bi bilo loše povremeno ih zamijeniti onima za jednokratnu upotrebu. Naime, neka su istraživanja pokazala da one oko 20 posto umanjuju simptome suhog oka. Kod ozbiljnijih slučajeva liječnik može propisati umetak za oči koji otpušta umjetne suze. Korisno je i uzimati suplemente na bazi omega-3 masne kiseline koja, kako su pokazala brojna istraživanja, može ublažiti neugodne simptome iritacije.
Dalekovidnost

Prezbiopija ili dalekovidnost je promjena vida kod koje oko s vremenom izgubi sposobnost izoštravanja na bliske predmete, poput slova na papiru ili na zaslonu mobitela. Obično se javlja u 40-im godinama života, kad očna leća počinje postupno gubiti svoju fleksibilnost i, nažalost, ne može se učiniti ništa da se to izbjegne. Glavni simptom je zamagljen vid na normalnoj udaljenosti od predmeta koji gledamo, a mogu se javiti i naprezanje i bol prilikom obavljanja poslova koji zahtijevaju dugotrajno gledanje izbliza, poput šivanja ili pisanja.

  • Što učiniti? Iako je dalekovidnost, za razliku od kratkovidnosti, prirodna promjena oka do koje dolazi sa starenjem, čim primijetite da slabije vidite na blizinu, trebali biste otići oftalmologu koji će provjeriti je li riječ o običnoj dalekovidnosti ili se pojavio ozbiljniji problem, poput glaukoma. Ako je riječ o dalekovidnosti, vjerojatno će vam preporučiti nošenje naočala za čitanje. Ako već nosite naočale ili leće, ne morate brinuti da ćete ih trebati zamijeniti starinskim naočalama s dvostrukim staklima kakve je možda nosila vaša baka. Zahvaljujući bifokalnim lećama i naočalama s bifokalnim lećama koje koriste progresivne, multifokusne leće te izgledaju kao obične naočale, taj problem je potpuno riješen.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like